Banjalučanka Ljubica. K je u ponedeljak, nakon mjesec i po dana pauze počela da radi.
Vrijeme iza nje, kao i za većinu ljudi, bilo je izuzetno sresn, jer pandemija korona virusa nije dovela u pitanje samo zdravlje, već i golu egzistenciju.
Ljubica radi na Tržnici, prodaje garderobu, a obzirom da je riječ o poslu gdje se može zaraditi tek jedna prosječna plata, o nekim uštedama ‘za crne dane’ nikada nije bilo riječi. Proteklih mjesec i po dana, najveća pomoć joj je stigla od porodice iz dijaspore.
‘Bio je ovo zaista težak period i, bez pomoći moje porodice iz Njemačke, zaista ne znam kako bi uspjela. Znam da je i njima finansijski ovaj protekli mjesec bio dosta lošiji, ali jednostavno su znali da ja nemam nikakvih primanja. I nije ovo prvi put, svakog ljeta ili za praznike kada dođu, pomognu na razne načine’, priča nam Ljubica.
Jedno je sigurno, i naša dijaspora prolazi kroz težak period, neki od njih su takođe ostali bez posla, nekima su prihodi smanjeni, tako da ekonomisti upozoravaju da će u ovoj godini sigurno doći do znatno manjeg priliva novca u odnosu na prošle godine, što će se i direktno, ali i indirektno odraziti na životni standard građana Bosne i Hercegovine.
A iznosi koji dolaze u BiH iz dijaspore broje se u milijardama. Samo u devet mjeseci prošle godine rodbina je u BiH poslala – 2, 7 milijardi, koliko je poslala tokom cijele 2018. godine.
Poređenja radi, ovaj iznos je čak četiri puta viši od iznosa ulaganja u BiH u tom periodu!
Nadalje, ne treba zaboraviti ni novac koji uđe u zemlju putem “neformalnih” novčanih transfera ili “iz ruke u ruku”. Procjenjuje se da ti iznosi dostižu brojke onog registrovanog u platnom prometu, a služe uglavnom za plaćanje računa, kupovinu hrane i ostale troškove u domaćinstvima, dok se rijetko koriste za ulaganja u neki biznis.
U zvanične brojke nisu uključena ni sredstva koja dijaspora u ljetnim danima, tokom boravka u BiH, potroši u našoj zemlji.
Da bi se bar donekle popravila ekonomska situacija u BiH, Ahmed Husagić, koordinator za integraciju austrijske političke partije SPO, te državni delegat u Domu naroda BiH Denis Bećirović (SDP) pokrenuli su inicijativu za olakšavanje dolaska dijaspore u našu zemlju.
Kako su naveli, od velike je važnosti da se u Bosni i Hercegovini usvoje rješenja kako bi se otvorile granice za građane, ali u isto vrijeme ispunile i sve zaštitne mjere, kako zaraza koronavirusom ne bi bila uvezena sa strane.
‘Uzimajući u obzir povezanost dijaspore s Bosnom i Hercegovinom i njihovu želju za posjetom domovini, ali i olakšavanje putovanja poslovnih ljudi, pokrećemo inicijativu prema nadležnim državnim organima za donošenje konkretnih mjera, kako bi naši građani mogli ovog ljeta provesti godišnji odmor u svojoj Bosni i Hercegovini’, stoji u inicijativi, na koju odgovor treba dati Savjet ministara BiH.
Ekonomista Zoran Pavlović za BUKU kaže da je vrlo sličnu odluku donijela i Hrvatska za svoje građane koji žive van zemlje i dobro bi bilo da takvo nešto omogući i BiH.
Podsjeća da se na ovaj način i eventualni razvoj epidemije lako može kontrolisati, jer je riječ o ljudima koji posjećuju svoju familiju ovdje.
Nakon zadovoljenja tog zdravstvenog segmenta, dolazi onaj porodični, a na kraju i ekonomski, koji je za BiH u ovom trenutku nužan.
‘Situacija je takva da nama naša uslovno rečeno dijaspora treba po više osnova kada je bh. ekonomija u pitanju. Prva su doznake, druga potencijalne investicije i kupovina nekretnina i slično, a treća oživljavanje ekonomije na nivou mjesta boravka, pa i onom najmanjem, dopunjavaju kućnih budžeta dijela porodice koja je ovdje ostala’, pojašnjava Pavlović za BUKU.
I ekonomista Faruk Hadžić se slaže sa ovom ocjenom i istovremeno podsjeća da su značajne negativne posljedice po ekonomiju BiH već sada nastupile, a ogledaju se prije svega u padu svih poreskih prihoda, samo PDV bilježi pad u aprilu za 23%, pa se može zaključiti da je došlo i do pada potrošnje stanovništva.
‘Značajna stavka u ukupnoj potrošnji jesu i doznake, kao i potrošnja dijaspore, prilikom posjete u BiH. Upravo smanjivanje na ovim stavkama će također dovesti do dodatnog pada potrošnje, tako da se sada treba maksimalno posvetiti ekonomskom aspektu ove krize, koja će sasvim sigurno dovesti do daleko većih štetnih posljedica po naše građane, nego dosadašnji zdravstveni aspekt. Oporavak ekonomije bi mogao trajati godinama poslije toga’, pojašnjava Hadžić za BUKU.
Na kraju pogledajte i iznos sredstava koja svake godine uđu u BiH legalnim tokovima, samo posredstvom doznaka iz inostranstva:
hayat