Sreća za ovu pjesmu je njen izvođač Mile, da je kojim slučajem bio Bošnjak sigurno bi zadugo bio lišen slobode
Mile Kitić, koji je već gotovo nabrojao sedmu deceniju, svoju karijeru je počeo u Sarajevu. Živio je u Ilijašu, radio po sarajevskim kafanama sa ansamblom „Mlade Sarajlije“. U kafanama je ispekao pjevački zanat i to baš onako kako treba. Naravno tu su bili i vrhunski pjevači od kojih je imao šta i da nauči, pa učešće na Ilidžanskom festivalu 1978. godine sa pjesmom „Mala iz Novog Pazara“ koja je dobila nagradu novinara.
Bošnjački običaji
A onda se dešava pjesma „Op, kalo ćuprikalo“. Pjesma koja je digla publiku na noge koja je dobila brojne poklonike a ona ekranizirana u stilu bošnjačkih običaja, statisti u bosanskim nošnjama. Sve je to izgledalo u to doba neobično, novo i dopadljivo. No, da li je u to doba bilo dopadljivo komunističkim vlastima jer to je bilo doba kada su riječi izgovorene iz nehata, vicevi na račun države stavljali ljude iza rešetaka. Ni isticanje vjerske pripadnosti nije bilo dozvoljeno. Sreća za ovu pjesmu je njen izvođač Mile, da je kojim slučajem bio Bošnjak sigurno bi bio zadugo lišen slobode.
Ni Mile nije ostao uskraćen za prekor u više navrata jer tako transparentno pjevati „op, kalo ćuprikalo merhaba, merhaba, poljubi m draga dušo u sabah, u sabah“. Nije se to dopadalo tadašnjim vlastima ili bolje reći bilo je zabranjeno. Pjesma se pjevala i dan danas se pjeva jer ima taj neki izvorni karakter i pomalo šaljive strofe koji bi najbolje pasale današnjoj estradi pa kaže Mile u svojoj pjesmi da voli seljanke koje nose opanke a i one građanke što su bile čobanke.
Dalje od kafane
Kitić i danas pominje sav taj bururet oko pjesme i kaže da mu je draga jer to izdanje singlice je štampao „Sarajevo disk“ koji mu je puno pomogao da bi uopšte krenuo dalje od kafane. Kuloarske priče i njegovi znanci kazali su da postoji mogućnost da je Mile otišao za Beograd upravo zbog pritiska i stalnih medijskih pitanja vezanih za pomenuti tekst pjesme.
Piše: Dženita Hasović-Mirvić
expresstabloid.ba