Legendarni pevač Džej Ramadanovski preminuo je u svom stanu na Dorćolu u 57. godini života, a ispred zgrade i dalje se okupljaju ljubitelji njegove muzike kako bi zapalili sveću. Komšije i dalje ne mogu da se pomire s činjenicom da njihovog veseljaka, kako su ga od milošte zvali, više nema.
Mnogi su hvalili njegov duh, harizmu, ali i dobrotu koju je posedovao. Njegove komšije su s bolom u glasu za Super TV progovorile o njegovim posljednjim danima.
– Bio je divan komšija, a pre svega divan čovek. On je tolika zvezda bio. Kao mlađa sam ga slušala, još ne mogu da poverujem u to da ga nema. Uvek nam je u zgradi pridržavao vrata ako bi video da nosimo nešto teško. Bio je pravi džentlmen. Svima je pomagao koliko je mogao. Samo mogu da kažem da je imao veliko srce – priča komšinica iz zgrade koja kaže da je imao omiljeni kafić u kraju gdje je stalno odlazio i gdje su se ljudi fotografisali s njim. Čovjek iz obližnjeg stana prisjeća se kako je jednom prilikom Džeju zakačio automobil.
– Vozio je tada skupoceni automobil. U to vreme i te kako luksuzan. Kada sam pokušao da se parkiram, slučajno sam mu zakačio zadnji deo auta. Preznojio sam se u momentu, jer je to tada koštalo sigurno 70.000 evra. Džej je video šta sam uradio, ali je izašao nasmejan i rekao: „Ne brini se komšo ništa, samo ti to teraj. Sve se može popraviti.” Možete misliti koliko me je u tom trenutku oduševio kada je to izgovorio. Nemam reči za takvu ljudinu – govori nam stariji gospodin. Prodavačica iz trgovinske radnje u kraju kaže da je u posljednje vreme slabije viđala pjevača, oko kojeg je brigu vodila menadžerka Andrijana.
Dolazio je u prodavnicu, ali u poslednje vreme slabije. Nije se kretao zbog korone, koja je očigledno sve više uzimala maha. Ljubazan, srdačan i druželjubiv, takav vam je bio Džej. Sad mi dođe da se rasplačem kad se setim njegovog umilnog glasa. Andrijana ga je pronašla kada je preminuo i ona je faktički imala i poslednji kontakt s njim. Pomagala mu je oko raznih gostovanja, nastupa, ali i ujedno vodila brigu o njemu. Bila je njegova desna ruka – otkriva prodavačica, dok komšinica iz zgrade preko puta pokojnog Džeja kaže da stanari često upale svijeće i pomole se za njegovu dušu.
– Znam da je patio što se njegova ćerka Marija još nije udala i podarila mu unučiće. Starijoj ćerki Ani i zetu Adilu je dao kuću koja je nešto niže niz ovu ulicu. Njemu materijalno nije bilo bitno, duša je ono što ga je sigurno krasilo – kaže komšinica, dok nam pjevačeva poznanica koju smo zatekli otkriva da je Ramadanovski često volio da zapjeva u večernjim satima na prozoru, ali i da je znao da zapjeva i tuže pjesme.
Nažalost, cigarete nije ispuštao iz ruku– -kaže poznanica.
Novi.ba/Pulsonline