Makron je nakon prvog izbornog kruga izjavio da želi da ujedini sve dijelove političkog spektra i da će debata koja se bude vodila do drugog kruga izbora biti odlučujuća za Francusku i za Evropu
Emanuel Makron postao je prvi francuski predsjednik koji je osvojio drugi predsjednički mandat zaredom na izborima u posljednjih 20 godina, otkako je Žak Širak pobijedio oca Marin Le Pen, Žan-Marija, i osvojio drugi predsjednički mandat 2002. godine.
Turbulentne godine
Kada je Makron izabran za šefa države 2017. godine postao je najmlađi predsjednik Republike u historiji Francuske sa samo 39 godina, kada mu je takođe protivkandidat bila Marin Le Pen.
Makron je vodio zemlju tokom pet turbulentnih godina kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu, od protesta „žutih prsluka“ na ulicama Pariza protiv povećanja poreza na gorivo do pandemije koronavirusa, naveo je „Independent“.
Usponi i padovi njegovog prvog mandata možda nisu jasnije ilustrirani nego u kontrastu čuvene fotografije na kojoj slavi pobjedu Francuske u finalu Svjetskog prvenstva 4:2 nad Hrvatskom u Moskvi i njegovog povratka u rusku prijestonicu četiri godine kasnije kako bi ubijedio predsjednika Rusije Vladimira Putina da ne izvede napad na susjednu Ukrajinu, kada su se našli na krajevima veoma dugačkog stola, ocjenjuje list.
Makron je rođen u Amijenu, sjeverno od Pariza, 21. decembra 1977, njegov otac Žan-Mišel je profesor neurologije na Univerzitetu u Pikaru, a majka Fransoaz ljekar.
Sam tražio da se krsti sa 12 godina
Ima mlađeg brata Lorana, mlađu sestru Estel i pradjeda po ocu, Džordža Vilijama Robertsona, porijeklom iz Bristola. Makronovi nisu bili religiozna porodica, ali je njihov najstariji sin kršten kao katolik sa 12 godina na sopstveni zahtjev. Međutim, Makron je kasnije rekao da sebe smatra agnostikom.
Kao tinejdžer, školovao se u jezuitskom institutu Lise la Providans u svom rodnom gradu i tu je prvi put sreo profesoricu književnosti Brižit Ozijer u koju se zaljubio i koju će kasnije oženiti, iako je bila 25 godina starija od njega, već udata i imala troje djece.
Makron je studirao filozofiju na Univerzitetu Pari-Est Nanter La Defans, napisao je tezu o Makijaveliju i Hegelu, magistrirao javne poslove na SIans Po gde se specijalizirao za upravljanje i ekonomiju i obučavao za državnu službu, diplomirao je na Ekol Nasional d”Administrasion 2004. godine nakon što je odslužio pripravnički staž u francuskoj ambasadi u Nigeriji.
Između 2004. i 2008. radio je kao inspektor u generalnoj inspekciji, ogranku francuskog Ministarstva finansija.
Prešavši na poziciju investicionog bankara u Rotšild & Co između 2008. i 2012. godine, Makron je potom ušao u politiku kada ga je bivši predsjednik Francuske Fransoa Oland imenovao za zamjenika generalnog sekretara ubrzo nakon njegovog izbora u maju 2012. godine, čime je postao viši savjetnik.
Klavir i Olimpik iz Marseja
Potom ga je bivši premijer Manuel Vals u avgustu 2014. imenovao za ministra ekonomije, industrije i digitalnih poslova koju je obavljao dve godine prije nego što je podnio ostavku, napustio Socijalističku partiju, osnovao stranku Republika u pokretu, kandidirao se za predsjednika i 2017. godine pobijedio desničarsku kandidatkinju Marin Le Pen.
Makron je nakon prvog izbornog kruga izjavio da želi da ujedini sve dijelove političkog spektra i da će debata koja se bude vodila do drugog kruga izbora biti odlučujuća za Francusku i za Evropu.
“Jedini vjerodostojni projekt protiv visokih troškova života je naš projekt. Jedini projekt za radnike, za sve one koji su na rubu nezaposlenosti, je naš projekt. Jedini projekt Francuske i Evrope je naš projekt”, kazao je Makron.
Dodao je da vjeruje “u sve Francuze bez obzira na porijeklo, kakva god bila naša mišljenja i uvjerenja”.
Makron u slobodno vrijeme svira klavir, veliki je navijač Olimpika iz Marseja i ljubitelj skijanja, tenisa i boksa.
avaz